Osnovne informacije

Finska je baltička država relativno mlade samostalne državnosti rastrgana između istoka i zapada - SSSR-a i Švedske. Iako na predziđu komunizma, finska gaji čvrste liberalno-demokratske težnje, te grčevito drži principe privatnog vlasništva.

Industrijalizacija je relativno kasno započela u Finskoj, no ona je omogućila finskom socijalizmu početak gradnje države blagostanja prema švedskom modelu iz grubih nordijskih agrarijanskih temelja. Specifičan položaj (zbog politike kredibilne neutralnosti Urha Kekkonena, dugogodišnjeg predsjednika) mogućnosti značajne trgovinsko-tehnološke razmjene sa istočnim i u manjoj mjeri zapadnim blokom donio je finskom narodu bogatstvo.

U 80tim godinama 20 st. taj gospodarski rast usporava zbog tromosti sovjetske ekonomije. Otkazi u sektoru rudarstva, teške industrije na žalost su postali svakodnevnica. Alkoholizam se u pojačanoj mjeri vraća u finska kućanstva, a u stopu ga prati i nasilje.  

Ustroj Vlasti: Unitarna parlamentarna republika

Glavni grad: Helsinki

Broj stanovnika: 4.800.000

Predsjednik: Mauno Kovisto (SDP)

Premijer: Kalevi Sorsa (SDP)

Ustroj Eduskunte (parlamenta) 1983.g - 5 najjačih stranaka:

 1. FINSKI SDP – 53 zastupnika / +1

2. KOOKUMUS  - 39 zastupnika / -8

3. Koalicija: FINSKA STRANKA CENTRA i FINSKA LIBERALNA NARODNA STRANKA – 38 zastupnika / – 2

4. SKDL – 37 zastupnika / +1

5. FINSKA RURALNA STRANKA – 17 zastupnika /+10

Vanjska politika i blokovska orijentacija:  NEUTRALNA (faktički unutar sovjetske sfere)

Finska je u nezavidnoj poziciji – rastrgana unutarnjim liberalnim težnjama i želji za približavanjem EEC-u s jedne, te političke realnosti dijeljenja kopnene granice i burne političke povijesti s SSSR-om s druge strane. Finska provodi politiku neutralnosti od kraja II.svjetskog rata. Njen odnos prema SSSR-u reguliran je "Fino-Sovjetskim ugovorom" (1948.g.).

Administrativni ustroj

Još od 1634. godine finskom centralna vlast upravlja preko nekoliko provincija (Fin: läänit), čiji broj varira kroz godine. Trenutno je ustrojeno 12 provincija. Provincijalna vlast svake jedinice dio je središnje egzekutive, te se ne biraju direktnim izborima. 

Svakom provincijom upravlja guverner (Fin.: maaherra) kojeg imenuje neposredno predsjednik na prijedlog vlade, guverneri vode Državne provincijske urede (Fin. lääninhallitus) koji djeluju kao regionalna vlada za nekoliko ministarskih nadležnosti: 

  • socijalna i zdravstvena skrb (zajedno s lokalnom vlasti)
  • obrazovanje i kultura (zajedno s lokalnom vlasti)
  • policijska uprava
  • službe spašavanja (zajedno s lokalnom vlasti)
  • prometna uprava (zajedno s lokalnom vlasti)
  • tržišna regulacija i zaštita potrošača
  • pravosudna administracija

 

 

Osnovne informacije

Snovi koje nemani sanjanju Shadowself Shadowself